Od početka godine već je zabilježeno pet smrtnih slučajeva na radnom mjestu. „Dok je ranije uzrok pada sa visine bilo neobezbjeđenje kolektivnih mjera zaštite – nepropisno postavljene skele, nedostatak zaštitnih ograda na njima ili na prolazima i prilazima – u posljednje vrijeme sve češći uzrok je ljudski faktor. Odnosno, zaposleni ne koriste sredstva i opremu lične zaštite na radu“, kaže glavni inspektor Zlatko Popović
Bio je topao majski dan u Podgorici. Mladi građevinski radnik trebalo je da skida oplatu sa betonske ploče na šestom spratu. Dan ranije uspio je da to uradi bez šljema, pojasa za vezivanje i „dosadne“ sajle koju je stalno morao da kači i pomjera po vrućini. Uvjeren u svoju mladost i snagu, držao se samo jednom rukom za armature, dok je drugom gurao oplate. Jedna je bila malo više prijenula za beton. Nagnuo se i gurnuo jače. Oplata se odvojila, ali je i on izgubio ravnotežu i poletio za njom.
Istraga je i u ovoj priči sa crnogorskih gradilišta potvrdila da je uzrok ljudski faktor. Mladić je izgubio život, jer se nije pridržavao pravila zaštite na radu i nije koristio „dosadnu“ zaštitnu opremu.
U periodu od 2012. do 2017. godine u Crnoj Gori ukupno je registrovano 230 povreda na radu, od kojih 37 sa smrtnim ishodom i 184 sa teškim posljedicama po zdravlje. U toku prošle godine bilo je 27 povreda na radu, od čega pet sa smrtnim posljedicama. Od početka godine već je zabilježeno pet smrtnih slučajeva na radnom mjestu.
Od ukupnog broja nesreća na radu, 82 odsto se 2007. godine dogodilo u građevinarstvu, dok je, prema podacima Uprave za inspekcijske poslove, u 2017. godini taj udio opao na 39 procenata. U građevinarstvu, kao i na mnogim drugim radnim mjestima, ne postoje samo opasnosti od direktnih povreda, već i od oboljenja koja nastaju zbog nošenja teških tereta, duge izloženosti prašini, štetnim hemijskim supstancama, zračenju sunca i drugim okolnostima u radnom okruženju, ali o njima institucije nemaju zvanične podatke.
Ustavom Crne Gore propisano je da zaposleni imaju pravo na zaštitu na radu i da im je niko ne može uskratiti. Ustanovljeno je i da omladina, žene i invalidi uživaju posebnu zaštitu. Radnik ima pravo i da odbije izvršenje radnog zadatka ako nema zaštitnu opremu i ako mu taj posao ugrožava zdravlje i za to ne može biti kažnjen.
Danijela Šuković
Pored Zakona o zaštiti i zdravlju na radu u Crnoj Gori na snazi je i 50 podzakonskih akata iz ove oblasti. U okviru Ministarstva rada i socijalnog staranja 2013. godine osnovana je Direkcija za poslove zaštite i zdravlja na radu koja prati, proučava i podstiče razvoj zaštite i zdravlja na radu, priprema propise iz ove oblasti, prati i primjenjuje ratifikovane konvencije i direktive EU, prikuplja i analizira podatke, organizuje polaganje stručnih ispita za sticanje zvanja stručnog lica za zaštitu na radu. Direktorica ove Direkcije Danijela Šuković kaže da su pripremljene izmjene Zakona o zaštiti na radu, koje se najviše odnose na oblast građevinarstva, kako bi se unaprijedila zakonska regulativa i implementirale direktive Savjeta Evrope i preporuke Međunarodne organizacije rada, a time smanjila mogućnost za nezgode.
„Veoma važna novina je uvođenje pojma koordinator za zaštitu i zdravlje na radu u fazi izrade projekta i koordinator za zaštitu i zdravlje na radu u fazi izvođenja radova. Takođe, novina je i proširivanje obaveza i odgovornosti investitora, koja se prije svega ogleda u obavezi da odredi jednog ili više koordinatora za zaštitu i zdravlje na radu kada radove izvode, ili je predviđeno da ih izvode dva ili više izvođača“, navela je Šuković.
Ona kaže da je zdrava, motivisana i zadovoljna radna snaga važna za poslodavca, ali i za socijalnu i ekonomsku dobrobit svake države. „Zaštita i zdravlje na radu doprinose većem zadovoljstvu zaposlenih, većoj produktivnosti i većoj zainteresovanosti za ostvarivanje organizacionih ciljeva i interesa. Nizak nivo zaštite i zdravlja na radu utiče na sniženje motivacije, smanjenje radnog učinka, povećanje fluktuacije, povećanje broja povreda na radu i rast stope bolovanja i invaliditeta. Povrede na radu, profesionalne bolesti i bolesti u vezi sa radom smanjuju i bruto domaći proizvod“, navela je Šuković.
Svaka povreda i profesionalna bolest koju stekne zaposleni na radnom mjestu za poslodavca su, kako je kazala, veliki trošak. „Umorni, demotivisani i nezadovoljni zaposleni nijesu produktivni, efikasni i kreativni pri radu, a iz toga proizlaze najveći gubici za poslodavca. Procjenom rizika i preduzimanjem odgovarajućih mjera zaštite i zdravlja na radu, poslodavci mogu da poboljšaju svoju produktivnost, a time i da povećaju svoju zaradu. Poslodavac koji je svjestan važnosti zaštite i zdravlja na radu, investiraće više od propisanog minimuma i na taj način obezbijediti odgovarajući nivo dugoročne zaštite i zdravlja na radu svojih zaposlenih“, kazala je Šuković.
Da bi se ovaj zakon primjenjivao u praksi zadužena je inspekcija za zaštitu i zdravlje na radu, koja je u sastavu Uprave za inspekcijske poslove. Glavni inspektor Zlatko Popović kaže da je, prema globalnoj statistici, kao i kod nas, najčešći uzrok povrede na radu na gradilištama pad sa visine.
„Dok je ranije uzrok pada sa visine bilo neobezbjeđenje kolektivnih mjera zaštite – nepropisno postavljene skele, nedostatak zaštitnih ograda na njima ili na prolazima i prilazima, u posljednje vrijeme sve češći uzrok je ljudski faktor. Odnosno, zaposleni ne koriste sredstava i opremu lične zaštite na radu“, naveo je Popović.
Novim zakonom se, prema njegovim riječima, pored obaveze uvođenja više koordinatora za zaštitu i zdravlje na radu, što je usklađivanje sa praksom EU, predviđaju i novčane kazne od 500 do 15.000 eura.
„Nakon donošenja podzakonskih akata koji će se odnositi na sektor građevinarstva, stvoriće se pravne pretpostavke za bolju primjenu mjera zaštite i zdravlja na radu u ovoj djelatnosti, a samim tim očekuje se i smanjenje broja povreda na radu“, kazao je Popović.
Inspekcija za ovu oblast ima osam zaposlenih, iako je sistematizacijom predviđeno da ih bude šesnaest. Na posljednja tri oglasa za popunjavanje tri upražnjena mjesta nije bilo zainteresovanih kandidata, što govori o nepopularnosti, težini i velikoj odgovornosti ovog posla.
Predsjednik odbora za građevinarstvo Privredne komore Mile Gujić kazao je da su građevinari uglavnom upoznati sa izmjenama Zakona. „Nova zakonska rješenja će povećati troškove investitorima, ali ne i izvođačima radova. Ali, dugoročno, veća primjena mjera zaštite i zdravlja na radu će dovesti do poštovanja standarda koji se primjenjuju u EU i smanjenja troškova po osnovu kazni inspektora i povreda na radu“, smatra Gujić.
On potvrđuje da je uzrok povreda najčešće bio to što izvođači radova nijesu poštovali mjere zaštite i zdravlja na radu, ali i da je u posljednjih par godina u značajnoj mjeri došlo do poboljšanja primjene propisa.
„Sada je više došlo do izražaja to što zaposleni ne poštuju mjere zaštite“, naveo je Gujić.
Đina Janković
Đina Janković iz Udruženja zaštite na radu, nevladine organizacije koja okuplja stručnjake iz ove oblasti, kaže da Zakon jasno propisuje da zaposleni, ukoliko nijesu primijenjene sve mjere zaštite na radu, može da odbije da radi na takvom radnom mjestu, ali da se u praksi to veoma rijetko dešava. Prema njihovim iskustvima najčešći uzroci povreda na gradilištima su neobezbijeđen rad na visini i nekorišćenje sredstava za zaštitu.
„Veoma se često dešava da, iako poslodavac obezbijedi kolektivne mjere zaštite, ipak dolazi do pada zbog toga što zaposleni nije koristio predviđenu zaštitnu opremu. Veliki problem u Crnoj Gori je to što poslodavci na gradilištima često angažuju osobe bez ugovora o radu (rad na crno), koje su podložnije povredama i spadaju u rizičniju grupu. Takvi slučajevi se ne evidentiraju kao povreda na radu i zbog toga podaci kojima raspolažemo nijesu u potpunosti relevantni“, upozorava Janković.
Iz Saveza sindikata (SSCG) saopštili su da je njihovo istraživanje pokazalo da i pored određenog poboljšanja i smanjenja broja smrtnih slučajeva, ne mogu biti zadovoljni poštovanjem propisa i mjera o zaštiti i zdravlju na radu i to ne samo u građevinarstvu.
„Podaci o povredama se često prikrivaju, odnosno ne saopštavaju, osim u slučajevima kada se radi o težim povredama koje su obično sa smrtnim ishodom. Poslodavci nijesu spremni na saradnju sa sindikatom. Saradnja sa Udruženjem zaštite na radu i Inspekcijom zaštite na radu je na zadovoljavajućem nivou. Najčešći uzroci nezgoda na gradilištu su, pored nepridržavanja mjera zaštite na radu i nekorišćenja zaštitne opreme, prekovremeni rad i premor zaposlenih, posebno kada se žuri sa završetkom radova, a često i vremenski uslovi, odnosno rad na visokim temperaturama“, ocjenjuju iz SSCG.
Oni navode da je evidentan veliki broj nesreća, ali i ozbiljnih oboljenja.
„Predložene izmjene Zakona unapređuju već postavljene principe i harmonizuju ovu oblast sa pravnom tekovinom EU, pa je za očekivati da će predložene izmjene, ukoliko zažive, podići nivo bezbjednosti i očuvanja zdravlja na radu“, ocjenjuju u SSCG.
Za njih su od posebnog značaja i predložene odredbe koje obavezuju i podstiču sindikate i poslodavce na veću saradnju i kolektivno pregovaranje.
Predsjednik Sindikata građevine pri Uniji slobodnih sindikata Nenad Marković kazao je da nijesu zadovoljni saradnjom sa poslodavcima, jer većina još nije u dovoljnoj mjeri shvatila značaj zaštite i zdravlja na radu, kao jednog od bitnih faktora za uspješno poslovanje privrednog društva. Oni nijesu zadovoljni ni odnosom državnih službi koje su odbile da pomognu u organizaciji seminara za edukaciju sindikalnih predstavnika o ovoj temi.
„Bitne izmjene Zakona o zaštiti i zdravlju na radu odnose se na uvođenje koordinatora u fazi izrade projeka i kordinatora u fazi izvođenja radova. Oni imaju značajna ovlašćenja, tako da svi na gradilištu moraju poštovati njihove naloge. Ako ovaj sistem zaživi doći će do veće usklađenosti u radu izvođača i manjim mogućnostima za povrede“, kazao je Marković.
Četiri smrti na autoputu, izvođač bez krivice
Na gradilištu autoputa Podgorica – Smokovac od početka gradnje desila su se četiri smrtna slučaja.
Prvi kineski radnik poginuo je na autoputu početkom oktobra prošle godine u tunelu Klopot, kada se na njega i još jednog radnika koji je povrijeđen, obrušila zemlja zbog, kako je saopšteno, nepredvidivih geoloških problema. Drugi smrtni slučaj desio se u decembru prošle godine, a 27-godišnji radnik je preminuo od povreda zadobijenih nakon pada sa stuba visokog šest metara. Na Jabučkom kršu u februaru ove godine poginuo je treći kineski radnik, kada ga je pregazila građevinska mašina. U ova tri slučaja utvrđeno je da su radnici imali zaštitnu opremu i da je investitor poštovao sva pravila o zaštiti na radu.
Četvrta nesreća na gradilištu autoputa sa smrtnim ishodom desila se 26. aprila, kada je kineski radnik pao sa visine od 140 metara dok je uklanjao skelu sa stope mosta. Iz inspekcije je saopšteno da se vezao pojasom za dio ograde i oplate sa kojom je pao. Uviđaj o ovoj nesreći zvanično nije okončan do pisanja ovog teksta.
„Na ovom gradilištu se redovno, u skladu sa planom nadzora, obavlja inspekcijski nadzor sa stanovišta primjene mjera zaštite i zdravlja na radu i preduzimaju se sve mjere i radnje u skladu sa propisima“, saopštili su iz Uprave za inspekcijske poslove.
Iz kompanije CRBC, glavnog izvođača na autoputu, kažu da u potpunosti primjenjuju Zakon o zaštiti i zdravlju na radu, kao i sve pravilnike i uredbe iz ove oblasti.
„Potvrde pune primjene mjera zaštite na radu dobili smo mnogo puta prilikom inspekcijskih kontrola, u kojim inspektori kontrolišu svaki detalj koji proističe iz zakonskih zahtjeva i u Zapisniku navode činjenično stanje. Nažalost, od početka izgradnje autoputa desila su se ukupno četiri incidenta sa smrtnim ishodom. O svakom slučaju povrede na radu urađeni su službeni izvještaji, u kojima se jasno navodi da se izvođač oslobođa odgovornosti“, naveli su iz CRBC.
Iz obje sindikalne centrale saopštili su da kod izvođača i podizvođača koji rade na autoputu nema registrovanih sindikalnih organizacija, kao i da su iz CRBC-a odbili saradnju. Prema informacijama SSCG, radnici angažovani na autoputu imaju ugovore koji im se produžavaju svakog mjeseca, a često rade i prekovremeno.
Bez podataka o oboljelima na građevini
Problem o kojem se veoma malo govori u Crnoj Gori, prema riječima Đine Janković, jesu profesionalne bolesti.
„Uslovi rada, u brojnim profesijama, bitno doprinose nastanku različitih oboljenja, a kod nas se dijagnoza „profesionalna bolest“, relativno rijetko postavlja. Medicinski, stvari su jasne. Ova oboljenja nastaju zbog djelovanja uslova i procesa rada na zaposlenog. Bolesti „izazvane radom“, javljaju se, međutim, u mnogo većem broju od onog koji se registruje i koje država priznaje kao takve“, navodi Janković.
Crnogorsko Udruženje zaštite na radu učestvuje u kampanji Instituta za zaštitu i zdravlje na radu iz Velike Britanije „No Time to Lose“ – „Nema vremena za gubitak“.
„Kampanja je zasnovana na podizanju javne svijesti o prevenciji profesionalnog kancera i ostalih profesionalnih oboljenja, kao i o štetnosti azbesta, silicijumske prašine, solarnog zračenja – to su sve rizici kojima su izloženi zaposleni u sektoru građevine. Jedina zemlja u kampanji koja nema nekakvih podataka o navedenim problemima je naša. Dakle, nije pad sa visine jedini rizik u građevinarstvu – postoje mnogi drugi koji imaju dugoročne posljedice, a o kojima se ne govori, jer je svijest o tome nerazvijena“, upozorila je Janković.
Ona očekuje da će izmjene zakona uticati da dođe do kvalitetnije primjene mjera zaštite i zdravlja na radu u građevinarstvu, a samim tim i smanjenja broja povreda na radu.
Država gubi četiri odsto BDP-a
Dolazak stranih investitora u Crnu Goru, posljednjih godina, prema riječima Đine Janković, donio je neku novu radnu kulturu i doprinio je podizanju svijesti poslodavaca u oblasti zaštite zdravlja na građevini.
„Kada je riječ o drugim sektorima rada, situacija se nije mnogo promijenila. Smanjen broj povreda ne daje realnu sliku za oblast industrije, na primjer. Nikome ne pada na pamet da je broj smanjen samo zahvaljujući manjem broju zaposlenih u industriji. Poslodavci još mjere zaštite smatraju troškom i nerijetko biznis barijerom. Nijesu svjesni da istraživanja u svijetu pokazuju, a to ističe i Međunarodna organizacija rada (MOR) da, zbog povreda na radu i profesionalnih bolesti, država gubi oko četiri odsto bruto nacionalnog dohotka, što je ogroman novac“, navela je Janković.
Goran KAPOR
NO COMMENTS